Sve više objekata na području Boke kotorske upisanih u Registar kulturnih dobara mijenja vlasništvo i dobija drugačiju namjenu. Vjekovne palate restauracijom umonogome gube karakteristike arhitektonskog nasleđa, a stručna javnost mahom je saglasna da graditeljskom nasleđu prijeti opasnost od nestajanja. U Centru za održivi prostorni razvoj „Ekspedicio“ iz Kotora naglašavaju da sama činjenica da je status Kotora na listi Uneska pod znakom pitanja, govori kakva je situacija u oblasti zaštite graditeljskog nasleđa.

– Sistem zaštite je uništen raznoraznim promjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara i uništene su institucije, prije svega sadašnja Uprava za zaštitu kulturnih dobara koja jedva da funkcioniše. Drugi faktor je to što je uništen sistem planiranja prostora, tako da imamo situaciju da sistemski vrlo teško djelujemo da se neki objekti sačuvaju od devastacije, a nekad i od rušenja. Sve u svemu, umjesto da idemo unaprijed, idemo unazad, umjesto da se pooštrava zakonski okvir, sve to smo rasklimatali i doveli do potpune anarhije gdje nema načina da sačuvate objekte – ocjenjuje za „Dan“ arhitekta Biljana Gligorić, programski menadžer „Ekspedicija“.

Ona naglašava da je „Ekspedicio“ Ministarstvu održivog razvoja i turizma dostavilo niz primjedbi na nacrt Prostorno-urbanističkog plana Kotora, ali nije optimista da će njihove primjedbe biti uvažene.

– Nismo optimisti zato što je kod promjene zakona cijela struka, zajedno s Inženjerskom komorom, stala protiv, a ministarstvo je guralo svoje. Vjerujemo da će i sad gurati svoje. Ipak, Opština Kotor mora stati u odbranu interesa grada i naći načina da se odupre onome što nije interes grada i građana. Jer ono što smo vidjeli, nacrt plana je katastrofa. To je i stručno i vizionarski jedna potpuna katastrofa. Mislimo da nema puno razloga za optimizam, jer onda se ponovo otvara novi ciklus planiranja, propuštamo šanse, stalno se vrtimo ukrug. Bez dobrog prostornog plana, stručnog, kvalitetnog, koji će izvesti grad iz krize u kojoj jeste, tu nema zbora, jednostavno nema šta da se nadamo. Bojim se da oni koji ga rade i oni koji ga naručuju ne shvataju uopšte šta je prostorno planiranje. Misle da je to samo alatka za izdavanje dozvola, čak više nema ni dozvola, nego nekih odobrenja, a ne shvataju da je to razvojna alatka, i da će to spasiti grad ili će ga do kraja uništiti. Nažalost, mi smo bliže ovom drugom scenariju – procjenjuje Gligorićeva.

B.M.

---

Razvijati kulturni turizam
Komentarišući najavu Ministarstva kulture da će zgrada nekadašnjeg zatvora (Benconova kuća) u Starom gradu biti restaurirana, te da će postati kreativni hab namijenjen lokalnim stvaraocima, ali i rezidencijalnoj umjetnosti, Biljana Gligorić kaže da je razvoj kulturnih industrija i te kako dobro došao.

– Ta inicijativa nije loša, Kotor jeste prepoznat kao grad kulture i trebalo bi da svoj razvoj ne zasniva samo isključivo na turizmu, i ne samo isključivo na ovakvom turizmu, jer mi i nemamo strategiju turizma. Nama ono što se desi, desilo se praktično stihijski, odnosno da li neko drugi ko ima neki biznis interes u stvari oblikuje turističku ponudu. U pitanju je veoma veliki objekat i ukoliko se to zaista sprovede može biti dobro za grad i mi podržavamo sve aktivnosti koje nisu primarne i isključivo profitabilne za pojedince nego imaju širi karakter – ističe Gligorićeva.